Vojnik Ivan Paun - povratak pješice iz Rusije
Dokumenti: Izvadak iz MK rođenih, Izvadak iz MK umrlih, Slika putovnice sina Ivana Pauna, Isprava Kriegsarchiv Beč
Vojnik, Ivan Paun, pješice se vratio sa ratišta iz Rusije u podlapac, Udbina. Put je trajao oko šest mjeseci od Uskrsa do Male Gospe.
Odlikovan je zlatnim ordenom časti!
Ivan Paun vojnik k.u.k. s područja Kustenland (austrijsko primorje) učesnik je rata od 1914-1918. Odlaskom u rat ostavio je trudnu suprugu Matiju Paun.
Supruga je živjela na prostoru tadašnje Vojne Krajine, Podlapac, Udbina, sada Republika Hrvatska. Baka Matija rodila je 09-09.1914.sina, po imenu Luka.
Baka je primila obavijest da je suprug poginuo u ratu negdje u Rusiji. Proživljavala je duboku bol i svakodnevno ga oplakivala i govorila da mu bar zna za grob i može svijeću zapaliti. Stalno je molila za njega, za pokoj duše.
Iznenađenje je bilo nakon završetka rata kada je u Podlopac, Udbina došao jedan čovjek jako iscrpljen, mršav u dotrajaloj odjeći i obući pred kuću. Tražio je Matiju Paun, svoju suprugu, i rekao da je on Ivan Paun, njezin suprug i da se vraća sa ratišta.Baka mu nije vjerovala, kazala mu da je njezin suprug poginuo, da nosi duboku bol i moli ga da je ostavi na miru i da se vrati u sredinu kojoj pripada.
Ivan Paun, vidjevši da mu se stvarno ne vjeruje, počeo je priče o sredini i ljudima koji tamo žive. Prozvao ih je imenom i prezimenom i događajima koje je znao iz prošlosti, kako bi dokazao da je on živ.
Pitao je suprugu, tko je taj dječak koji je tada imao oko 5 god.Odgovorila je da je to sin od njenog pokojnog supruga. On je odgovorio, ne to je moj sin.
Nakon dugog i upornog dokazivanja, moja baka Matija vidjela je da je to stvarno njezin suprug, odnosno otac njenog sina Luke. Onesvjestila se, a poslije kada je došla k sebi nastala je velika radost.
Djed Ivan je pričao da je pješice došao iz Rusije, krenuo je oko Uskrsa, a došao oko Male Gospe u Podlapac, Udbina. Poginuo je 1946. Nije bio upisan u maticu umrlih.
Na temelju dokumenata koji sam dobila iz Vojnog Arhiva u Beču i drugih saznanja koje sam primila od oca usmenom predajom o obiteljskom stablu, mogla sam pokrenuti postupak za utvrđivanje činjenice smrti sudskim putem.
Sudskim putem 2013. utvrđena je činjenica smrti 23.studeni 1946.
Moj djed nakon 67 godina upisan je u Maticu umrlih. Ima Smrtni list i grob obilježen križem.
CONTRIBUTOR
Josipa Paun
unuka
DATE
1919
LANGUAGE
hrv
ITEMS
7
INSTITUTION
Europeana 1914-1918
PROGRESS
METADATA
Discover Similar Stories
Josip Curl - povratak iz Sibira brodom
16 Items
Josip Curl, rođen je u selu Kuželj u Gorskom kotaru. Već 1914. godine odlazi u rat. 1915. godine zarobljen je u Galiciji. Nakon toga boravi neko vrijeme 1917. godine u sabirnom centru za ratne zarobljenike u Omsku u Sibiru. Tamo mu njegov brat Martin (koji je i sam bio u ratu) šalje dopisnice s pozdravima, upitima o Josipovom zdravlju i vijestima od kuće i s ratišta (primjerice o smrti zajedničkog prijatelja Ivana Beljana). Potpuni podaci o Josipovom vremenu u zarobljeništvu i vremenu prije toga nisu poznati. Postoje neke dopisnice koje je poslao preko Crvenog križa, tek toliko da se javi da je živ. U obitelji Curl sačuvan je dnevnik u kojemu Josip opisuje svoj povratak iz Sibira: 7. kolovoza 1919 odlazak iz Krasnojarska. 25. kolovoza dolazak u Vladivostok. Tamo su bili svrstani u tri klase: bolesni i invalidi, slobodni vojnici i takozvani talijanski iredenti koji su na red došli tek 28. veljače 1920. godine. Josip Curl s Talijanima kreće na put 28.veljače 1920. Peti dan putovanja stižu pred port Shangai. Postoje zapisi o daljnjem putovanju na slobodnom moru, na brodu Texas Maru. 13.03. 1920. stižu u Singapore, gdje su se zadržali tri dana. Nastavljaju plovodbu na oceanu, uz otok Sumatra, Josip u dnevniku piše o meniju i tome što su jeli na brodu. 30. ožujka 'stigli smo do visine Adena', znači na ulazu u Crveno more. 2. travnja spominje kao Karfreitag (Veliki petak), a 4. travnja, na Uskrs piše kako su '...imali za doručak kaffu, za ručak gulaš s makaronima, pola litre kiselog crvenog fabriks? francuskog vina, 5 cigareta...' 6. travnja 1920. dolaze u Port Said, gdje su kupili 6 velikih goveda. Slijedi nečitljivi datum kada već plove Sredozemnim morem. Tu dnevnik završava. Jospi Curl vratio se kući 1920. godine, nakon 6 godina izbivanja. Kao uspomenu na svoje sudjelovanje u ratu donio je sablju iz Galicije i prsten iz Sibira. || Sablja s bojišta u Galiciji, prsten s ugraviranom riječi Sibir i godinom 1919., uokvirena slika Josipa Curla, razglednica iz Rusije s motivom ruske čizme kako gazi austrougarskog vojnika, fotokopije razglednica iz Omska (originalni nisu sačuvani) || || Weapon || Sablja iz Galicije || || Prisoners of War || 61.01370970000001,99.1966559 || Memorabilia || Prsten iz Sibira || Sibir || || Razglednica iz Rusije s motivom ruske čizme koja gazi austrougarskog vojnika. || Postcard || Razglednica iz Rusije || Prisoners of War || Front || || Prisoners of War || Postcard || Razglednica iz Rusije s motivom ruske čizme koja gazi austrougarskog vojnika. || Back || Razglednica iz Rusije || || U sjećanje na moje doba službe, Josip Curl na portretu austrougarskog vojnika. Slika je velikog formata, uokvirena. || Photograph || Recruitment and Conscription || Zur Erinnerung an meine Dientszeit || || Official document || 56.01528339999999,92.8932476 || Potvrda iz Rusije || Prisoners of War || Potvrda iz Rusije u kojoj stoji da se Josip Curl nalazi na popisu vojnih zarobljenika. Izdana 1919. godine. || Русский || Krasnojarsk || || Razglednice poslane u Omsk || Prisoners of War || Fotokopije razglednica koje je Martin Curl poslao bratu Josipu u zarobljenički logor u Omsku. || Deutsch || Postcard || Front || Hrvatski || || Back || Prisoners of War || Fotokopije razglednica koje je Martin Curl poslao bratu Josipu u zarobljenički logor u Omsku. || Postcard || Deutsch || Hrvatski || Razglednice poslane u Omsk || || Postcard || Prisoners of War || Front || Razglednice poslane u Omsk || Fotokopije razglednica koje je Martin Curl poslao bratu Josipu u zarobljenički logor u Omsku. || || Razglednice poslane u Omsk || Prisoners of War || Postcard || Fotokopije razglednica koje je Martin Curl poslao bratu Josipu u zarobljenički logor u Omsku. || Back || || Postcard || Front || Razglednice poslane u Omsk || Hrvatski || English || Deutsch || Prisoners of War || Fotokopije razglednica koje je Martin Curl poslao bratu Josipu u zarobljenički logor u Omsku. || || Deutsch || Postcard || English || Hrvatski || Prisoners of War || Fotokopije razglednica koje je Martin Curl poslao bratu Josipu u zarobljenički logor u Omsku. Piše mu na njemačkom, hrvatskom i engleskom. || Back || Razglednice poslane u Omsk || || Razglednice poslane u Omsk || Prisoners of War || Postcard || Deutsch || Front || Fotokopije razglednica koje je Martin Curl poslao bratu Josipu u zarobljenički logor u Omsku. || Hrvatski || || Deutsch || Back || Razglednice poslane u Omsk || Hrvatski || Fotokopije razglednica koje je Martin Curl poslao bratu Josipu u zarobljenički logor u Omsku. || Postcard || Prisoners of War || || Razglednice poslane u Omsk || Hrvatski || Postcard || Fotokopije razglednica koje je Martin Curl poslao bratu Josipu u zarobljenički logor u Omsku. || Deutsch || Slovenčina || Prisoners of War || Front || || Fotokopije razglednica koje je Martin Curl poslao bratu Josipu u zarobljenički logor u Omsku. || Razglednice poslane u Omsk || Deutsch || Back || Hrvatski
Dvogodišnji povratak iz ruskog zarobljeništva
4 Items
Priča govori o djedu Andriji Ištvanu rođenom u Koprivnici 18.11.1892. od oca Ivana i majke Jelke, djevojački Rak, također iz Koprivnice. Andrija je regrutiran 1913. za austrougarsku vojsku nakon čega odlazi na obuku u Austriju za ađutanta. Početkom rata otišao je na ratište u Bosnu, a nakon toga u Crnu Goru gdje je kod Podgorice oko 1915. bio zarobljen od strane ruske vojske. Nije sudjelovao u borbama već je bio poslužitelj generalima. Odveden je u zarobljeništvo u Rusiju i dodijeljen je u mjesto gdje su žene bile same, a zarobljenici su radili poslove za njih. U zarobljeništvu je bio godinu i pol, kada je pobjegao. Za povratak mu je trebalo oko dvije godine jer se vraćao uglavnom pješice, a u pojedinim mjestima se zadržavao zbog obavljanja poljoprivrednih i sličnih poslova. Vratio se vlakom tako što je iskočio iz vagona prije stanice jer su na stanici čekali austrijski vojnici. U zarobljeništvu mu je bilo dobro i nije imao nikakvih traumatskih iskustava. Tamo je naučio ruski i njemački što mu je kasnije u životu bila prednost. Od povratka do kraja rata se skrivao kako ga ne bi pronašli i ponovo poslali u rat. || Sl.1. Fotografija Andrije Ištvana u vojnoj uniformi Sl.2. Andrija Ištvan u vojnoj uniformi Sl.3. Fotografija Andrije Ištvana u vojnoj uniformi Sl.4. Vojni dokument || || Photograph || Eastern Front || Andrija Ištvan u vojnoj uniformi || Hrvatski || Andrija Ištvan || || Andrija Ištvan || Eastern Front || Photograph || Hrvatski || || Hrvatski || Fotografija Andrije Ištvana u vojnoj uniformi || Eastern Front || Andrija Ištvan || Photograph || || Balkans || Bjelovar || Remembrance || Official document || Hrvatski || 45.8987972,16.84230930000001 || Vojni dokument